Vaspitno-obrazovni sistem je krvotok svakog društva, koji napaja sadašnjost i trasira njegovu budućnost.
Ekspanzija razvoja prirodnih i tehničkih nauka, i na njihovim osnovama zasnovana tehnologija, nužno zahtijeva kvalitetnije i ubrzanije sticanje znanja. Da bi se ti zahtjevi ispunili, treba iznalaziti nove puteve, načine i metode ostvarivanja nastavnog i naučno-istraživačkog procesa u obrazovnim sistemima i naučnim ustanovama. U ostvarivanju vaspitno-obrazovnog procesa, treba uvoditi nove nastavno-naučne metode i oblike rada, sa primjenom savremenih tehničkih sredstava, radi brze, efikasne i efektivne transmisije znanja. U nastavno-obrazovnom i naučnom procesu usvajanja i primjene znanja, treba jače potencirati samoinicijativu, te razvijati samostalnost i kreativnost u radu učenika i studenata. Novi, efikasni pristup nastavno-obrazovnom procesu, zahtijeva primjenu adekvatnih koncepcija, temeljno inovirane planove i programe posebnih nastavnih disciplina, koje su u korealciji sa savremenim naučnim i tehničkim dostignućima, tendencijama i potrebama društva. Multidisciplinarni pristup je nužan u realizaciji nastavno-obrazovnog procesa, jer razvija i širi spoznaju učenika i studenata, za lakše savladavanje složenih intelektualnih izazova. Ako naučne oblasti i discipline u nastavnom procesu nisu u dobroj korelaciji, bez obzira na kojem se nivou nastava organizuje i ostvaruje, nastavni proces neće uspješno ostvariti svoju misiju.
Uporedo sa naučno-tehnološkim razvojem, u 21. vijeku, obrazovanje se u svim segmentima transformisalo, redizaniralo, kako akademski tako i institucionalno. U zadnjoj deceniji, zahvaljujući naučnoj ekspanziji, primjenjuju se savremene tehnologije u obrazovanju, koje povećavaju motivaciju i olakšavaju učenje, iniciraju i uvećavaju inovativne mogućnosti učenika i studenata, neuporedivo snažnije i kvalitetnije nego ikada ranije u prošlosti. Riječ je o digitalnoj tehnologiji, koja je omogućila digitalno obrazovanje. Digitalno obrazovanje predstavlja način na koji sistemi obrazovanja i osposobljavanja mogu bolje iskoristiti inovacije i digitalnu tehnologiju, ubrzati razvoj digitalnih kompetencija, neophodnih za život i radne aktivnosti. Digitalna tehnologija obuhvata proizvode koji služe za izradu, pregled, arhiviranje, prijenos i primanje informacija u digitalnom obliku, dok se digitalna kompetencija odnosi na pouzdanu i odgovornu primjenu digitalnih tehnologija, neophodnih za usvajanje i transmisiju znanja, komunikaciju i saradnju, informacijsku i medijsku pismenost, izradu digitalnog sadržaja.
Svakim danom digitalna transformacija dobija na zamahu, odomaćila se u obrazovnom sistemu razvijenih država, u nerazvijenim državama postoji nada da će postati jednog dana aktuelni trend. Digitalna transformacija ne poznaje granice u sektoru obrazovanja, kao ni državne granice, stvara novu vizuelnu interakciju između nastavnika, učenika i studenata, iz svih područja svijeta. Digitalna transformacija u obrazovanim sistemima, omogućuje kolektivno i personalizovano interaktivno prenošenje i sticanje znanja, nezavisno od vremena i prostora apliciranja.
Online univerziteti, e-knjige, kompjutersko testiranje, naširoko se primjenjuju u cilju sticanja znanja. samo su neki od primjera digitalne transformacije u današnjem obrazovanju. Digitalna tehnologija otvara vrata vještačkoj inteligenciji i virtuelnoj stvarnosti, što omogućuje da performanse obrazovnog sistema dosegnu nestvarne visine. Primjena vještačke inteligencije smanjuje opterećenost prosvetnog i naučnog osoblja, metodi usvajanja znanja postaju efikasniji. Može se koristiti kao savjetodavac za brzo analizu u cilju rješavanja složenih naučnih procesa.
Međutim, prisutne su određene kontroverze u vezi digitalnog obrazovanja. Osim mnogobrojnih prednosti digitalnog obrazovanja u školama i fakultetima, postoji niz potencijalnih neprijatnih izazova za učenike i studente mlađe životne dobi, prvenstveno zbog gubitka privatnosti i zloupotrebe ličnih podataka, širenja lažnih vijesti, i internetskog psihičkog nasilja. Opravdana je zabrinutost zbog prekomjerne primjene tehnologije, koja indukuje internetsku zavisnost, što nije bezazleno za mladog čovjeka. Zato se u digitalnom obrazovanju posebna pažnja posvećuje razvijanju sposobnosti učenika i studenata da izbjegavaju zdravstvene rizike, da bi znali zaštititi sebe i podučiti druge korisnike od mogućih opasnosti primjene digitalnih tehologija. Nastavnici su obično uzor mladim generacijma i zato je njihov uticaj za formiranje ličnosti mladih ljudi izuzetno veliki. Nastavnici su zajedno sa menadžmentom obrazovnih ustanova, najodgovornije ličnosti za integritet nastavno-naučnog procesa. U obrazovnim sistemima svih nivoa, ne bi trebalo da bude mjesta za nesposobne i nekreativne, nesolidarne i bezosjećajne, frustrirane i psihički nestabilne nastavnike i rukovodioce. Naučni, stručno-pedagoški kvaliteti nastavnika, njegovo ponašanje, nivo opšte kulture i moralni lik, emocionalnost i stil komuniciranja s učenicima i studentima, validnost ideja i ubjeđenja o važnim životnim pitanjima, sfere interesovanja i profesionalnost u izvršavanju obaveza, presudno doprinose uspjehu i misiji odgojno-obrazovnog procesa. Ekstremno veliki broj mladih ljudi, inspirativno je zavolio ili nevoljno zaledio svoje interesovanje za određene predmetne oblasti, isključivo zbog profila ličnosti nastavnika.
Propagatori nauke imaju puno što naučiti iz postojećih metodologija u sportu i zabavi. Menadžeri u sportu rastrčali su se širom planete da prate i usmjeravaju razvoj sportskih talenata još od njihovog ranog djetinjstva. U svijetu muzike i drugih oblika zabavne industrije, uloga menadžmenta se još jasnije uviđa… i rezultati nisu izostali. Sportske, filmske, muzičke, i druge zvijezde iz svijeta zabavne industrije, postali su idoli stotinama miliona ljudi širom planete. Ni najpromućurniji nisu mogli pretpostaviti, da će se toliko nesnosno favorizovati ekstremna fizička moć u odnosu na umnu nadgradnju individua, što poprima zabrinjavajuće razmjere u modernom društvu. Nekada su gladijatori u borilačkim arenama i sportskim poligonima služili za uveseljavanje publike, danas su postali simboli uspješnosti i idoli mladim generacijama. Ako vanzemaljaci posmatraju fudbalsku, košarkašku ili neku drugu utakmicu, očito se pitaju, koji je to smisao što se jurca za loptom da se ubaci u koš ili među stative fudbalskog gola, što dovodi do emotivnog transa kod desetina hiljada ljudi na tribinama.